Rijeka kao Venecija? Stručnjaci umiruju javnost, ali riječka tržnica prva je na udaru

Rijeka se, prema rezultatima višegodišnjeg istraživanja ranjivosti obalnog područja Primorsko-goranske županije, nalazi među najizloženijim područjima kada je riječ o riziku od obalnog plavljenja i djelovanja valova. Rezultati ovog opsežnog istraživanja, koje su proveli Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, predstavljeni su u prostoru Društva arhitekata Rijeke.

Događanju su u ime Grada Rijeke prisustvovali privremena pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i imovinu Silvija Kocijan te savjetnik gradonačelnice i gradski vijećnik Marin Račić. Na predstavljanju su sudjelovali i zamjenik župana Robert Matić, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Adam Butigan te dekan Građevinskog fakulteta Mladen Bulić.

LiDAR tehnologija za preciznije procjene rizika

Predstavljeni rezultati temelje se na petogodišnjem istraživanju utjecaja klimatskih promjena na obalni prostor. U radu su primijenjene napredne LiDAR podloge i modeliranja valova, plavljenja te geomorfoloških procesa. Analizom je obuhvaćeno više od 47.500 točaka duž obalne crte, što predstavlja iznimno vrijednu stručnu podlogu za buduće prostorno planiranje i nužnu prilagodbu klimatskim promjenama.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Adam Butigan istaknuo je kako je za planiranje prostora ključno pravodobno prepoznati područja izložena poplavama te kroz preventivne mjere smanjiti buduće rizike i štete. Nova faza projekta i korištenje LiDAR tehnologije omogućili su precizno modeliranje mogućih scenarija plavljenja obale te izradu detaljnog trodimenzionalnog prikaza prostora, čime se dobiva cjelovita slika ugroženosti.

Rijeka drži neslavni rekord po izloženosti obale

Podaci koji se odnose na Rijeku posebno su zabrinjavajući. Čak 69,4 posto riječke obale ocijenjeno je ugroženim prema pokazatelju obalnog plavljenja, što je najveći udio među svim jedinicama lokalne samouprave u Primorsko-goranskoj županiji. Istodobno, 47,9 posto riječke obale nalazi se u kategoriji visoke i vrlo visoke ranjivosti prema utjecaju valova.

Ukupno gledajući, Grad Rijeka s 43,6 posto obale svrstane u kategoriju visoke i vrlo visoke ranjivosti predstavlja najizloženiju lokalnu samoupravu na području cijele županije. Kao dodatni čimbenik ranjivosti navodi se riječki lukobran, dug približno četiri kilometra, koji značajno utječe na ukupnu procjenu izloženosti obalnog prostora.

Riječka tržnica među najkritičnijim točkama

Voditelj projekta i redoviti profesor Građevinskog fakulteta u Rijeci Igor Ružić istaknuo je kako prilagodba porastu razine mora zahtijeva dugoročno planiranje i suradnju stručnjaka različitih područja jer univerzalna rješenja ne postoje. Govoreći o lokacijama, naveo je riječku tržnicu kao jedno od najsloženijih područja u kontekstu rizika od obalnog plavljenja, uz povijesne jezgre Cresa i Raba.

Ipak, profesor Ružić je naglasio kako se u Rijeci ne može očekivati scenarij sličan Veneciji, iako će se obalna plavljenja povremeno događati. Budući da se porast razine mora odvija postupno, ostaje dovoljno vremena za planiranje i provedbu odgovarajućih mjera. Rijeka ima važnu prednost u širokom prostoru uz obalu, posebice na području Ulice Riva, gdje postoji niz mogućnosti za buduće zahvate kojima se mogu ublažiti posljedice porasta mora.

Ugrožena i druga starija obalna naselja

Istraživanje jasno upozorava kako će očekivani porast razine mora, u kombinaciji s češćim ekstremnim vremenskim uvjetima, kontinuirano povećavati rizik od plavljenja, osobito u urbanim sredinama. Posljednjih godina na području Kvarnera već su zabilježene rekordne razine mora, što potvrđuje hitnost situacije.

Osim Rijeke, analiza je kao posebno ranjiva izdvojila i druga naseljena područja u županiji. Među najizloženijim lokacijama nalaze se Opatija, Crikvenica, Cres, Rab, Punat, Volosko te Mali i Veli Lošinj. Stručnjaci napominju kako su upravo starija obalna naselja, koja su dijelom izgrađena na nasipima i u niskim priobalnim zonama, najviše izložena učincima olujnih uspora i ekstremnih vremenskih događaja.

Preporuke za jačanje otpornosti

Dobiveni podaci potvrdili su hitnu potrebu za koordiniranim djelovanjem svih jedinica lokalne samouprave radi povećanja otpornosti zajedničkog obalnog prostora. Stručne preporuke stoga uključuju uvođenje kontinuiranog monitoringa stanja obale, redovito održavanje postojeće infrastrukture te podizanje kote obalnih površina na kritičnim lokacijama. Uz planiranje prostora za privremene obrambene mjere i izgradnju novih zaštitnih sustava, ključ uspjeha ležat će u donošenju pravovremenih odluka temeljenih na znanstvenim analizama, kako bi se Kvarner uspješno prilagodio neizbježnim klimatskim promjenama prije nego što ekstremne nepogode postanu svakodnevica.

Foto: Kanal Ri