Retrospektiva Bijenala mladih u MMSU-u: Tri desetljeća umjetničkog entuzijazma koji je oblikovao generacije

Redakcija

Velika retrospektivna izložba „Reci mi čime se baviš pa ću ti reći jesi li mlad – Bijenale mladih (1960.–1991.)” svečano se otvara u četvrtak, 22. listopada u 19 sati, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) u Rijeci. Ovaj središnji izložbeni projekt jesenskog programa MMSU-a donosi opsežan pregled triju desetljeća jedne od najznačajnijih manifestacija za mlade umjetnike na prostoru bivše Jugoslavije.

Na konferenciji za medije održanoj uoči otvorenja, projekt su predstavile ravnateljica MMSU-a Branka Benčić, muzejske savjetnice Sabina Salamon i Diana Zrilić te muzejska pedagoginja Ivana Golob Mihić.

Povijesni značaj i prekid u vihoru rata

Bijenale mladih, koje je riječka Moderna galerija kontinuirano organizirala od 1960. do 1991. godine, kroz svoja je 16 izdanja okupilo oko 1.500 autora i autorica do 35 godina starosti. Manifestacija je bila ključno mjesto susreta, razmjene ideja i umjetničkog entuzijazma regije, a njezinu je bogatu povijest naglo prekinuo rat 1991. godine. Danas, 35 godina nakon posljednjeg izdanja, MMSU ovom izložbom ponovno oživljava duh Bijenala kroz radove iz muzejskih zbirki, arhivsku građu i sjećanja.

“Izložba otvara prostor za istraživanje nasljeđa Bijenala te odnosa između same manifestacije, grada Rijeke i Muzeja. Povezujući povijesnu građu s današnjim umjetničkim kontekstom, preispitujemo značaj Bijenala i njegovu relevantnost za suvremenu umjetničku scenu”, istaknula je ravnateljica Branka Benčić.

Što znači biti mlad u umjetnosti?

Kustoski koncept izložbe predstavila je Sabina Salamon, naglasivši da postav obuhvaća 74 rada iz zbirki MMSU-a, koji su svojevremeno otkupljeni kao nagrade na prijašnjim izdanjima. Izložba pokriva širok spektar medija – od slikarstva i skulpture do proširenih medija, plakata, fotografija i bogate dokumentacije.

Sam naslov izložbe preuzet je iz starog novinskog teksta istaknutog likovnog kritičara Darka Glavana. On potiče na promišljanje o tome određuje li se mladost u umjetnosti pukim godinama ili stvaralačkom energijom i otvorenošću prema novim idejama. Postav vjerno prati stilska kretanja od šezdesetih do početka devedesetih: od nadrealizma i enformela, preko pop-arta i hiperrealizma, pa sve do transavangarde i performativnih praksi.

Golemo istraživanje i digitalizacija arhiva

Muzejska savjetnica dokumentaristica Diana Zrilić predstavila je opsežno istraživanje arhivske građe tijekom kojeg je digitalizirano čak 3.395 listova materijala. U suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom digitalizirani su i televizijski prilozi s otvorenja – od snimke trećeg Bijenala iz 1964. do dokumentacije zadnjeg izdanja iz 1991. godine. Ovi materijali otkrivaju rad žirija, kriterije odabira, ali i burne kritičke polemike te golem interes javnosti. U tri desetljeća Bijenale je posjetilo oko 76.000 ljudi.

Bogat program otvorenja i popratna događanja

Otvorenje izložbe u četvrtak obilježit će izvedba performansa „Peta SCULPTURA” Đorđa Jandrića, koji je umjetnik prvi put izveo upravo na zatvaranju 16. Bijenala 1991. godine. Nakon 35 godina, autor ponovno izvodi ovaj rad propitujući granice skulpture i gestu tijela u prostoru.

Nakon službenog dijela, od 20:30 sati slijedi Exhibition Afterhours u suradnji s agencijom TRAFIKA, gdje će DJ Minolta s vinila puštati glazbu šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina, uz podršku partnera (Plovanić vina, King’s Caffe i Canella Liqueur).

Izložba ostaje otvorena do kraja siječnja 2027. godine, a popratni program nudi pregršt događanja:

  • 23. listopada u 12:00 h – Susret s umjetnicima i stručno vodstvo kroz izložbu.
  • 5. studenoga u 18:00 h – Okrugli stol „Možemo li biti zadovoljni Bijenalom mladih?”.
  • 12. studenoga – Program „Nova generacija: susreti, iskustva i mogućnosti”.
  • 28. siječnja 2027. u 18:00 h – Predavanje Dejana Vasića „Arhivski susreti Bijenala mladih ’91”.

Tijekom trajanja izložbe organizirat će se i interaktivni digitalni kvizovi, audio-šetnje, radionice za učenike te predstavljanje novog izdanja muzejskog fanzina BENI.

Projekt je realiziran uz potporu Grada Rijeke, Ministarstva kulture i medija RH te Primorsko-goranske županije.

Povezani članci