Bitka za škurinjski zid: Kada komunalno redarstvo naleti na navijački kist
Da je ulična umjetnost u Rijeci oduvijek imala status nečeg mnogo važnijeg od pukog ukrašavanja fasada, općepoznata je stvar. No, kada se na istom komadu betona na Škurinjama susretnu gradska birokracija s kantama sive boje i navijačko-braniteljska koalicija s punim arsenalom sprejeva, lokalni komunalni problem u manje od tjedan dana prerasta u prvorazredni politički triler.
Škurinjski memorijalni mural, koji godinama spaja motive Domovinskog rata, Vukovara i riječkih ratnih brigada, prošlog je tjedna postao poprište neobičnog zidnog ping-ponga. Sve je počelo administrativno i hladno: potaknuta prijavom građanske inicijative koja je problematizirala prisutnost znakovlja HOS-a u blizini osnovne škole, gradska je uprava odlučila primijeniti slovo zakona. Sporni dio zida ekspresno je prebojan u neutralnu sivu, pod egidom uvođenja reda i nedostatka potrebnih dozvola.
Međutim, birokracija je u ovoj jednadžbi previdjela ključni faktor: društvenu dinamiku riječkih kvartova. Potez koji je iz perspektive Grada trebao biti rutinsko rješavanje prijave, s druge je strane zida doživljen kao izravna provokacija i brisanje povijesnog sjećanja. Politički prostor odmah se užario optužbama desnice i braniteljskih udruga, a gradonačelnica Iva Rinčić našla se na brisanom prostoru između imperativa poštivanja propisa i pritiska javnosti.
Dok su se u uredima pisala priopćenja, na terenu se reagiralo brzinom koja bi posramila i najučinkovitije građevinske tvrtke. U nedjelju su pripadnici Armade i lokalni branitelji preuzeli inicijativu. Umjesto dugotrajnih administrativnih žalbi, problem su riješili povratkom na tvorničke postavke. Grb HOS-a ponovno je osvanuo na zidu, a usput je temeljito osvježen i ostatak kompozicije. Poruka je poslana bez previše filozofije, ali uz obaveznu ikonografiju u vidu bakljade.
Škurinjski slučaj zapravo savršeno ogoljuje vječni nesporazum između institucionalnog legalizma i uličnog legitimiteta. Grad se drži paragrafa, dok ulica drži do simbola i vlastitog prava na prostor. Ishod je pat-pozicija u kojoj obje strane vjeruju da štite ispravne vrijednosti: jedni javni red i neutralnost javnog prostora, a drugi dignitet Domovinskog rata.
Lopta je sada ponovno vraćena na Korzo. Najavljeni razgovori između gradonačelnice Rinčić, Armade i branitelja trebali bi pokazati ima li riječka administracija rješenje koje nadilazi puko prebojavanje zidova, ili će se ovaj ideološko-komunalni meč nastaviti do iduće kante boje. Do tada, zid na Škurinjama ostaje svjedočanstvo o tome kako u Rijeci i najobičniji beton lako postane prva crta političkog razračunavanja.
Foto: Kanal Ri
