Fijumanski dijalekt dobio status nematerijalnog kulturnog dobra
Fijumanski dijalekt upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro, prenosi Ministarstvo kulture i medija. Ovaj autohtoni romanski idiom, kojim se u Rijeci i okolici govori još od 15. stoljeća, važan je dio jezičnog i kulturnog identiteta grada te svjedočanstvo njegove višeslojne povijesti.
Povijesni izvori potvrđuju da je fijumanski dijalekt rano bio prisutan i u pisanoj uporabi. Jedan od najstarijih poznatih zapisa povezuje se s cjenikom ribe iz 1449. godine, u kojem se pojavljuju elementi lokalnog pučkog starotalijanskog jezika, iako je u to vrijeme službeni jezik bio latinski.
Među primjerima fijumanskog dijalekta ističu se riječi fasol (grah), maron (kesten), mularia (mladi), piron (vilica), scafeto (ormarić) i sotoverso (potajno), koje ilustriraju leksičko bogatstvo i specifičnost lokalnog govora oblikovanog pod utjecajem hrvatskog, mađarskog i njemačkog jezika.
Fijumanski dijalekt dio je riječkoga jezičnog krajolika i važan komunikacijski kôd unutar fijumanskih obitelji. Fijumani predstavljaju jezičnu manjinsku skupinu s dubokim povijesnim korijenima koja čini dio starosjedilačkoga stanovništva grada. Osim kao sredstvo svakodnevne komunikacije, dijalekt je i nositelj nematerijalne kulturne baštine, od usmene književnosti i glazbe do kulinarskih tradicija, umijeća i običaja koji se prenose s generacije na generaciju.
Upisom u Registar kulturnih dobara dodatno se naglašava njegova vrijednost i potreba očuvanja kao dijela identiteta Rijeke i njezina kulturnog nasljeđa.
